Pulski Filmski Festival

Juliju Zorniku z impresivno zasnovano zvočno kuliso uspe priklicati grozečo prisotnost reke, ki učinkovito ustvarja občutek napetosti in nelagodja. Ta nasprotuje nežnim glasbenim motivom, ki razkrivajo notranji svet likov ter poudarjajo čustveno globino zgodbe.

hrvaško: Pretvarajući građane Rijeke u povijesne figure maska u filmu Fiume o morte istovremeno evocira povijesnu epizodu i služi kao alat ironije, postajući time jedan od ključnih elemenata koji stvaraju originalan svijet ovog hibridnog dokumentarca.

hrvaško: Sekvence kreirane vizualnim efektima u filmu Dražen sažimaju tijek vremena i povezuju dijelove radnje, istovremeno služeći kao vizualno atraktivan predah u priči.

hrvaško: Glazba Domasa Strupinskasa u filmu Zečji nasip precizno je i suptilno utkana u ritam filma. Upravo zbog te odmjerenosti djeluje snažno i sugestivno, prateći emocionalni naboj radnje koji raste poput nabujale rijeke.

hrvaško: Kostimi u filmu Fiume o morte s jedne strane uvjerljivo oslikavaju povijesno razdoblje, dok s druge strane svojom povremeno namjernom i šaljivom nezgrapnošću donose filmu ironijski sloj, kao i kritički komentar.

hrvaško: Spajajući prošlost i sadašnjost te smještajući povijesne elemente u suvremene prostore scenografija u filmu Fiume o morte stvara duhovit i apsurdan kontrast koji vizualno i značenjski obogaćuje film.

hrvaško: Kroz prigušenu glumu Andrija Žunac u filmu Zečji nasip nosi teret gubitka, osude i neizrečenih emocija, ostavljajući snažan dojam upravo svojom nenametljivom prisutnošću.

hrvaško: Sugestivno utjelovljujući majku koja je istovremeno brižna i pretjerano zaštitnički nastrojena Zrinka Cvitešić ostvarila je slojevitu i emocionalno uvjerljivu ulogu.

hrvaško: Balansirajući između vlastitih osjećaja i očekivanja okoline, između snage i krhkosti, Lav Novosel u svom debitantskom nastupu osvaja nevjerojatnom sigurnošću. Polako popuštajući pred potisnutim emocijama koje nadiru poput vodene bujice, snažno nas veže uz svoj lik.

hrvaško: Casting u filmu Fiume o morte briljantno spaja fikciju i stvarnost, pretvarajući sam proces castinga u ključan dramaturški element filma. Uključivanjem građana Rijeke i autoironijskim pristupom, glumačka postava postaje produžetak režijske ideje, dajući filmu slojevitost i duhovitost.

hrvaško: Produkcija filma Fiume o morte svojom predanošću poduprla je zahtjevnu režijsku koncepciju te iznijela ogroman poduhvat spajanja prošlosti i sadašnjosti, masovnih scena, naturščika i kostimirane akcije omogućivši tako jedinstveno filmsko ostvarenje.

hrvaško: Koristeći različite stilske registre – od nadrealizma i ironije do duhovitosti i ludizma, vješto preplićući igrano i dokumentarno, u režiji koja od prvog do zadnjeg trenutka kontrolira to obilje materijala te precizno oblikuje ritam i ton filma, Igor Bezinović stvorio je razigran film koji istovremeno zabavlja, propituje te izmiče očekivanjima.

Vladimir Gojun je v filmu z izbrušeno montažo uspel subtilno ujeti in poudariti drobne nianse v komunikaciji med glavnima junakinjama – tako v izrečenem kot v tišinah, pogledih in odsotnostih. Z natančno ritmično strukturo ustvarja občutljivo ravnovesje med dekleti in naravo, kar pomembno prispeva k poetični atmosferi in večplastnosti pripovedi.

Ena navadna noč na bencinski črpalki postane alegorija mikrokozmosa, ki odraža vso osamljenost, dolgčas, vsakdanjost in brezup nekdanje Jugoslavije.

“Fiume o morte” – 6.000 EUR Festival

hrvaško: Jelena Kordić u filmu “Najsretniji čovjek na svijetu” napravila je fascinantan lik koji postepeno, uz dugu, preciznu suzdržanost otkriva vanjske i unutarnje ožiljke i stvara luk od pažljivo sagrađene fasade preko dojmljivog rastrojstva do konačnog suočenja.

hrvaško: Juraj Lerotić režirao je potresnu osobnu priču sugestivno i otmjeno; koristeći precizan filmski jezik i u potpunosti izbjegavši sentimentalnost, stvorio je osjećaj napetosti do posljednjeg kadra i intenzivne, gotovo iracionalne nade da ćemo nekako izbjeći neizbježni ishod. Taj nas osjećaj, ne samo suosjećanja nego i vlastite emotivne investicije u sudbine likova prati još dugo nakon završetka filma.

hrvaško: S likom Damira Goran Marković preuzima na sebe veliku odgovornost da sagradi klaustrofobični svijet čovjeka kojem je osnovni proces trajanja u životu nepodnošljiv. On puni svaki kadar pulsirajućom ranjivošću i precizno materijalizira nepovjerenje koja ga sprečava da pristane na pomoć i od onih koji mu je očajnički žele pružiti. Nakon gledanja filma mnogo smo bliže razumijevanju onog ljudskog iskustva s kojim se mnogi ne mogu identificirati, čime je Goran Marković ostvario grandiozan glumački pothvat.

hrvaško: Marko Brdar suptilnim i nenametljivim odlukama gradi trajno jednako napetu atmosferu ovog osobnog, komornog filma. S velikim poštovanjem prema priči on nam povremeno zaklanja sadržaj i daje likovima pravo na privatnost, a povremeno nas intenzivno dovodi blizu dajući nam pristup u samu srž intimne drame.

hrvaško: Adnan Omerović stvorio je lik kojeg vidljivo i uznemiravajuće razdire nesavladiv osjećaj krivice za dramatične događaje iz prošlosti. Neuroza koja se osjeća u cijelom njegovom biću opipljivo nam dočarava konfliktno stanje svijesti čovjeka progonjenog događajima u kojima je sudjelovao i kao žrtva i kao agresor.

Obrazložitev (hrvaško): Za veliki doprinos atmosferi. Odlično ukomponirani zvuk zajedno sa slikom pruža snažan audiovizualan doživljaj.

Obrazložitev (hrvaško): Za jaku atmosferu koju Brdar dovodi do granice vidljivosti te ju kontrolirano koristi interijeru i eksterijeru.

Za igralsko stvaritev v koprodukcijskem filmu.

Izjava žiriije v hrvaškem jeziku: „Suptilno i emotivno, briljantno odigrana uloga oca koji se bori za svoju djecu.“

Za režijo v koprodukcijskem filmu.

Izjava žirije v hrvaškem jeziku: „Slovenski filmski redatelj, scenarist, glumac, književnik Metod Pevec režirao je dojmljiv film o sukobu idealizma pojedinca i surovosti posttranzicijskog vremena.“

Z najvišjo možno povprečno oceno 5.0. Donator nagrade je mesto Pulj.

Nagrada Zagrebačke banke v višini 30.000 HRK.

Utemelljitev hrvaško: "Ocjenjivački sud posebno pohvaljuje glumicu Juditu Franković Brdar za kreiranje izuzetno kompleksnog glavnog lika predočenog velikom ekspresivnošću u filmu Izbrisana, redatelja Mihe Mazzinija."

angleško: “For the maturity achieved in creating a disquieting and touching story about an extremely difficult topic and the emotional transformation of the main character.”

Paket poprodukcijskih storitev v višini 15.000 EUR

Hrvaško: „Autori su na primjeren način pristupili važnoj povijesnoj temi i u njezinu relevantnost uvjerili gledatelja. “

Hrvaško: „Preciznim redateljskim rukopisom uspjela je gledatelja u potpunosti uvući u filmska zbivanja, karaktere, događaje i društvene okolnosti.“

Hrvaško: „Minimumom izražajnih sredstava prikazala je širok raspon emocija i utjelovila kompleksan lik.“

Hrvaško: „Evokativna glazba je uspjela podcrtati emocije likova, dočarati tjeskobu rata I gledatelja uvući u više desetljeća udaljena zbivanja.“

Hrvaško: „Precizna montaža usuglasila je sve segmente filmskog pripovijedanja I oblikovala ritmičnu strukturu čitave cjeline.“

Hrvaško: „Snimateljski rad je izvrsnim odabirom planova, objektiva, kompozicija i svjetla uspio pridonijeti protočnosti priče I uvjerljivosti atmosfere.“

Hrvaško: „Autorica je na uvjerljiv način spojila igrano, dokumentarno i arhivsko te retorički uvukla gledatelja u zbivanja.“

Hrvaško: „Žanrovski zahtjevi filmske priče tražili su mnogo invencije i znanja pri stvaranju vizualnih efekata a to su autori u svom radu i pokazali.“

ocena: 4,9

hrvaško: Fizičkom boli uslovljena, još više emotivnom traumom pritisnuta, protagonistica filma Ivan utjelovljuje nevjerojatnu snagu majčinskog instinkta.

hrvaško: Zahvaljujući izvrsnom dramskom tekstu i nadahnjujućoj igri cjelokupnog glumačkog ansambla, dobili smo izuzetno uspjeli filmski prikaz poslijeratnih trauma likova koji su nam na taj način postali izuzetno bliski i prepoznatljivi.

hrvaško: Za minimalistički pristup režiji koja, uz mali broj glumaca, scena i lokacija, ostavlja snažan emocionalni utisak na gledatelja.

hrvaško: „Aktualna i intrigantna „ljubavna priča o mržnji“. Životne, zaokružene i u hrvatskoj svakodnevici ukorijenjene likove autori scenarija na human, empatičan i duhovit način suočavaju s vlastitim predrasudama, nesigurnostima pa i mržnjama, navodeći ih na upoznavanje drugih i drugačijih, onih sa suprotnog etničkog, idejnog, ideološkog i svjetonazorskog pola, te na međusobnu toleranciju i prihvaćanje.“

hrvaško: „Za suptilnu i nenametljivu ugođajnost koja filmskoj priči ovoga djela stvara vizualni okvir u kojoj se ona tako suvereno razvija.“

hrvaško: „Lik zagrebačkog intelektualca koji je obilježen obiteljskom anamnezom, manjinskim seksualnim statusom i pripadnošću etničkoj većini, Nebojša Glogovac dočarava s osobitom suptilnošću. Spretno balansira humorom i oporošću, cinizmom i empatijom, muževnošću i feminiziranošću.“

hrvaško: „U svakoj sceni filma Ustav Republike Hrvatske u kojoj se pojavljuje, Dejan Aćimović u liku Ante Samardžića vrhunskom glumačkom vještinom osvaja pozitivizmom, altruizmom i pitkim humorom.“

hrvaško: „Za uvjerljivu izvedbu lika male djevojčice velikog srca koja u sebi nosi važnu poruku o ljubavi i strasti.“

„Za film koji ima sposobnost doprijeti do gledatelja sa svojom porukom kroz odlično artikuliranu narativnu strukturu i originalne glumačke izvedbe .“

hrvaško: „Za majstorski jednostavan, precizan i uvjerljiv prikaz složenih međuljudskih odnosa izazvanih tragičnim povijesnim zbivanjima.“

„Za kostime koji se prilagođavaju i odražavaju promjene ljudske vanjštine kroz tri desetljeća na zatajan, ali učinkovit način u skladu s pričom o kontinuitetu ljudske privlačnosti, ljubavi i mržnje.“

„Za snažnu fizičku izvedbu koja glavnim glumcima daje još kompleksniju povijesnu i psihološku dimenziju.“

hrvaško: „Za višeslojnu izvedbu osobe rastrgane između traumatične prošlosti i probuđene želje za novim početkom.“

hrvaško: „Za savršenu tehničku izvedbu u ključnoj sceni u kojoj psihološki pakao protagonista dobiva i svoju fizičku metaforu.“

hrvaško: „Za savršeno modernu orkestraciju i upečatljive gitarske motive kojima stvara predivnu glazbu.“

hrvaško: „Za majstorsku fotografiju koja izvlači skrivene emocije protagonista na površinu istovremeno zadržavajući psihološku napetost priče.“

ocena: 4.85

„Za majstorsku fotografiju zahtjevnih noćnih situacija koja doprinosi napetoj atmosferi filma.“

hrvaško: „Za sugestivan portret čovjeka opterećenog zločinom iz prošlosti i samoćom.“

hrvaško: „Za izvrsnu izvedbu uloge mladića koji donosi tešku odluku s čijim se posljedicama mora suočiti.“

Diploma najboljem filmu u sekciji manjinskih koprodukcija.

hrvaško: „Srdan Golubović vješto vodi film koji ima više razina priča, dvostruko vremensko lice i mnoštvo odličnih likova. U svim segmentima to je rafinirana filmska režija.“

hrvaško: „Moćan film o snazi zla, dobrote i praštanja koji nas podsjeća da herojstvo ima vrijednost i da žrtva nije uzaludna.“

hrvaško: „Iza mekog i toplog obiteljskog čovjeka skriva se čvrst karakter koji nas je uvjerio kako je dobrota svevremena.“

Žirija filmskih kritikov Evrope i Mediterana FEDEORA.

hrvaško: „Lik Safije morao je mučno birati između oca i muža i između dvije vjere i nacije, a Olga Pakalović uvjerljivo je glumi, s tjeskobom osobe koja nikada neće znati je li dobro izabrala.”

Ekipi filma za najbolje glumačko ostvarenje.

hrvaško: Cijela glumačka ekipa trijumfirala je ruku pod ruku u ovom zaista fantastičnom spoju suptilnosti, terora, farse i nježnosti – izvanredno rječitog, a bez ijedne izgovorene riječi.

Nagrada za manjšinsko koprodukcijo.

hrvaško: Filmskim suvremenim sredstvima nenametljivo prikazuje univerzalne prepoznatljive emocije.

hrvaško: Minimalnim glumačkim sredstvima pokazala je unutarnji nemir i snagu lika.

hrvaško: Zbog precizne i točne režije filma koji ne bježi od emocija.

Za kvalitete globalnog produkcijskog dizajna domaćeg filma.

Posthumno.

Za režiju, kameru i montažu filma Splav meduze.

Za kameru u filmovima Mećava, Vdovstvo Karoline Žašler i Hajdučka vremena.

Za masku u filmovima Idealist i Seljačka buna 1573.

Za uloge u filmovima Strah, Doktor Mladen i Pavle Pavlović.

Za ton u filmovima Na klancu, Tko pjeva zlo ne misli i U gori raste zelen bor.

Za suvremenu, socijalnu i životnu temu.

Za originalnu režiju filma Sedmina (Pozdravi Marju).

Za režijo filma z aktualno tematiko.

Filmsku adaptaciju novele Prežihova Voranca Samorastniki

Pohvala za suvremenost tematike.

Triglav film za umjetnički najodabraniji repertoar.

1. mesto

igralcu do 30. leta

1. mesto

1. mesto

Veljko Bulajić i Igor Pretnar, mladim redateljima za rezultate traženja, kvalitetu i tendencije u filmovima Vlak bez voznog reda i Pet minuta raja