Črna mati zemla unrealized project

Matija Dolenčec je sedmogodišnjak koji ostaje bez oca. Ne zna se nositi sa smrću pa krivi sebe za gubitak oca. Iznimno je senzibilan i maštovit dječak, kojega njegovi vršnjaci baš i ne prihvaćaju. Teško se nosi sa svojim osjećajima i košmarima koji ga, hranjeni bakinim osebujnim pričama, potpuno obuzimaju. U nedostatku pravih prijatelja pojavljuju se Hešto i Pujto, imaginarni prijatelji, demoni Matijine podsvijesti koji ga vode u sve izoliranije i bezizglednije situacije.
Scenarij je izuzetno dojmljiv. Napravljen je prema istoimenom romanu Kristiana Novaka koji je 2017. g. u Hrvatskoj tiskan u tri izdanja i postao bestseler. Roman je dobio tri ugledne književne nagrade (T- portal, K.Š. Gjalski i Fran Galović) i vrlo brzo je adaptiran u dramski tekst te je predstava postavljena u ZKMu ubrzo postala hit. Radnja filma smještena je u Međimurje, neposredno prije Domovinskog rata. Osobna drama osjetljivog djeteta smještena je u vrijeme političkih i socijalnih tenzija, u vrijeme polarizacija u društvu, u sredinu u kojoj se ima vrlo malo razumijevanja za drugačije i u kojoj se teško prepoznaju pojave kao što je pedofilija ili zlostavljanje. Cijeli film ima mučnu i nelagodnu
atmosferu u kojoj se glavni junak do te mjere izgubi da zaboravi i potisne cijeli taj period života.
Redatelj Rok Biček je u svojim dosadašnjim filmovima pokazao da zna dočarati atmosferu srodnu atmosferi ovog filma. Pokazao je da ga interesira srodna tematika i da je uspješan u radu s djecom, naturščicima i ljudima s posebnim potrebama. Filmovi su mu bili uspješni na međunarodnim festivalima, a iscrpan pripremni rad na ovom filmu pokazuje da bi i ovaj film, kao i roman i predstava, mogao biti vrlo uspješan.

Ustvarjalni tandem režiserja Roka Bička in pisatelja Kristiana Novaka je nedvomno vznemirljiv, ravno tako projekt Črna mati zemla odpira doslej redko videne možnosti koprodukcije v slovenskem prostoru. Zgodba fanta Matije, ki odrašča na pragu vojne v svetu, ki nam je vsem dobro poznan, hkrati pa naseljen z nadnaravnim, mističnim, mitskim, postaja vse bolj okrutna in neizprosna, prežeta z nasiljem, katerega izvor sta morda peklenski bitji Hešto in Pujto, morda je to sam Matija, morda pa pokrajina in bivša skupna država to nasilje skriva tako v svojih rekah kot v svojih žilah. Vsa ta vprašanja se v romaneskni formi preigravajo uspešno, a ustvarjalci bi se morali odločiti za njihovo redukcijo pri prenosu v filmsko formo. Ravno tako je vprašljivo brutalno nasilje, ki v zgodbo otroka vstopa dramaturško neizdelano in nepremišljeno. Nedvomno ima projekt velik potencial in kot takega ga komisija z veseljem podpre, a v fazi razvoja projekta morata avtorja predvsem dokončno sprejeti stališče, o čem film zares govori. Mednarodno je projekt že zdaj zastavljen impresivno, tematike, ki jih odpira scenarij, so univerzalne, pomembne in v času, ki ga živimo, še kako relevantne - vojna na obzorju junakov filma Črna mati zemla in njihovi odzivi na dogajanje strašljivo spominjajo na dogajanje v Evropi tukaj in zdaj.